PLAMENJAČA I SIVA TRULEŽ ZELENE SALATE

Plamenjača je gljivično oboljenje koje napada zelenu salatu, naročito u jesen kada vremenski uslovi pogoduju
razvoju ovog oboljenja. Zbog toga je važno zaštititi jesenji zasad zelene salate i preduzeti neophodne mere.
Plamenjača je gljivično parazitsko oboljenje zelene salate koje se može javiti i u plastenicima i na otvorenom.
Simptomi su joj pojava pega na listovima koji su prvo svetlozelene, zatim žute i na kraju smeđe boje. Kada zaraza
već poodmakne u razvoju, na naličju lista se može uočiti sivo-bela prevlaka.
Za razliku od sive plesni, kojoj pogoduje visoka vlaga i visoka temperatura, plamenjača se razvija u uslovima visoke
vlage i niskih temperatura. Zbog toga je rizik od ovog oboljenja veći u jesen i veći je u plastenicima nego na
otvorenom.
Niža temperatura, visoka vlaga i oblačnost pogoduju razvoju spora kojima se širi oboljenje. Mikroklima koja se u
ovakvim uslovima stvori između tla i listova biljke je idealna za razvoj bolesti. Ostaci zaraženih biljaka u zemljištu
takođe prenose ovu bolest putem micelija ili spora. Mladi izdanci zelene salate su pod najvećim rizikom, a
otpornost na oboljenja se povećava sa starošću biljke.
Na prvom mestu, treba izabrati dobru parcelu pa se tako preporučuju dobro osunčana i drenirana zemljišta.
Takođe je važno gajiti zelenu salatu u plodoredu i đubrenje azotom. Zatim se preporučuje
temeljno čišćenje parcele na kojoj će se posejati zelena salata da bi se smanjio rizik od prisustva bolesti u
zaostalom biljnom materijalu.
Važan faktor je i izbor sorti koje su otporne na oboljenja. Na kraju preporučuje se dezinfekcija semena u toploj
vodi.
Pored već istaknutog, u staklenicima je neophodno obezbediti dobro provetravanje i regulaciju temperature u cilju
sprečavanja kondenzacije i sprečavanja nastanka uslova koji pogoduju razvoju ovog gljivičnog oboljenja.
Zaštita salate od prouzrokovača plamenjace je dosta specifična. Salata  uveliko koristi za ishranu u svežem stanju.
Stoga zaštitu treba bazirati na preventivnim merama i izboru fungicida sa kratkom karencom.
Vrlo je važno da proizvođači uzorke sa simptomima bolesti na salati donesu na analizu kod stručnjaka. Da bi se sa
sigurnošću utvrdilo da li se radi o ovom patogenu jer proizvođači često simptome plamenjače poistovećuju sa
sivom i belom truleži salate, za čije suzbijanje se koriste sasvim drugi fungicidi.
Za zaštitu primenom fungicida mogu se koristiti Quadris u konc.0.075%, Mikal flash u konc.0,23-0,4 %, Antracol
kao i mnogi drugi…

Siva trulež salate je gljivična bolest koja se manifestuje u obliku vodenastih pega na lisnoj dršci koje vremenom
požute da bi na kraju postaju sive. Najčešće bolest počinje sa manifestacijom na oštećenim listovima. Siva trulež
salate često je praćena pojavom bakterija koje nanose dodatnu štetu. Šteta nastala usled napada bakteija se
ispoljava kao sluzava prevlaka na zaraženim listovima.
Visoka vlažnost vazduha kombinovana sa visokom temperaturom vazduha pogoduje razvoju sive truleži salate.
Kombinacija visoke vlažnosti i visoke temperature stvar takozvane tropske uslove koji su pogodni za razvoj štetnih
mikroorganizama Napad se može očekivati tokom celog vegetacionog života rane i jesenje salate. Tokom
transporta i skladištenja je, takođe, moguća pojava. Napad se takođe može očekivati u svakom momentu ukoliko
se salata gaji u zaštićenom prostoru.
Ukoliko je došlo do napada od strane insekata šansa da dođe do pojave sive truleži salate je velika.
Prelazni somaćini su zemljište, zaražene biljke i zaraženi biljni ostatci. U principu tamo gde ima dovoljno toplote za
razvoj gljivica i opstanak spora. Glavni kriterijum je adekvatna temperatura.
Setva otpornih sorti i hibrida na sivu trulež salate je najbolja opcija u zaštićenom prostoru i otvorenom polju.
Plodored, jesenje oranje i uklanjanje žetvenih ostataka znatno doprinose u suzbijanju sive truleži salate tako što
presecaju lanac ishrane i uništavaju ambijent koji je povoljan za prezimljavanje spora. Plodred, naročito trogodišnja
plodosmena koja se sprovodi tako da se salata vrati na istu parcelu tek nakon dve sezone gajenja useva koji joj nije
srodan.
Regulisanje temperature I vlažnosti vazduha u zaštićenom prostoru se uglavnom svodi na ređe zalivanje, smanjenje
količine vode sa kojom se zaliva i redovno provetravanje prostora. Supstrat ima ulogu prelaznog domaćina u
zatvorenom prostoru tako da je zamena istog povremeno poželjna.
Za zaštitu primenom fungicida može se koristiti fungicid Switch 62,5 WG  – karenca 7 dana.

 

Autor: Mirjana Zorić | Objavljeno: 30. 10. 2023. u kategoriji savetodavstvo i prilozi