
03. 04. 2026. | savetodavstvo i prilozi
Paprika je povrće koje najbolje uspeva na plodnim, humusnim i lakšim zemljištima. U hladnom zemljištu s visokim nivoom podzemne vode paprika daje niske prinose. Paprici odgovara neutralno ili slabo kiselo zemljište. Za bilo koju vrstu povrća, pa ni za papriku ne postoji univerzalni recept za đubrenje. U principu treba obezbediti pristupačnost 100-150 kg/ha azota u nitratnom ili amonijačnom obliku, 150-200 kg/ha fosfora i 80-150 kg/ha kalijuma, iz mineralnih đubriva, s tim što se parcela đubri u jesen i sa 30-50 t/ha stajnjaka. Intezivna proizvodnja paprike zahteva kompletno snabdevanje makro i mikroelementima u svim...

02. 04. 2026. | savetodavstvo i prilozi
Za visok i kvalitetan prinos, mrkva mora imati dovoljno pristupačnih hraniva tokom cele vegetacije. Mrkva se đubri mineralnim đubrivom. U zavisnosti od preduseva, tipa zemljišta i njegove plodnosti, zemljište se može djubriti i stajnjakom ali u kombinaciji sa mineralnim đubrivom. Đubrenje stajnjakom se obavlja u jesen, pre dubokog oranja sa oko 30-40t/ha uz istovremeno unošenjem određene količine fosfornih i kalijumovih đubriva. Ostatak fosfornih i kalijumovih đubriva, kao i polovinu azotnih đubriva unosi se u zemljište u proleće sa predsetvenom pripremom. Ostatak azotnog đubriva ostavlja se za prihranjivanje...

01. 04. 2026. | savetodavstvo i prilozi
Ishrana kukuruza, kao jedan od najvažnijih agrotehničkih mera u proizvodnji, ima izuzetan značaj, jer biljke tokom celog svog vegetacionog perioda usvajaju veliku količinu asimilativa. Najveći značaj imaju glavni elementi ishrane azot, fosfor i kalijum.Azot ima najvažniju ulogu jer predstavlja konstitutivni elemanat belančevina osnovnih sastojaka protoplazme. Azot i zemljišta biljke usvavaju u obliku nitratnog i amonijačnog jona što nam ukazuje da dinamika usvajanja ovog elementa od strane korenovog sistema usklađena sa porastom biljke. U većim količinama biljke ga usvajaju u početnim fazama rasta i razvića sve do faze...

28. 02. 2026. | savetodavstvo i prilozi
Gvožđe spada u neophodne mikroelemente za funkcionisanje živih organizama. U biljkama, učestvije u najvažnijim fiziološkim i biohemijskim procesima kao što su: fotosinteza,sinteza hlorofila, disanje, redukcija nitrata itd. U zemljištima ga ima u dovoljnim količinama, ali povremeno se javlja njegov nedostatak kod osetljivih vrsta. Nedostatak gvožđa, najčešće se javlja na alkalnim zemljištima i zemljištima bogata krečom i glinom. Takođe se nedostatak može javiti i na kiselim zemljištima ( pH ispod 3,5) kao i kod primene visokih doza fosfornih đubriva. Preterana vlažnost zemljišta, zabarivanje, sabijanje zemljišta upotrebom...

23. 02. 2026. | savetodavstvo i prilozi
Ljudska ishrana se od najdavnijih vremena jednim svojim delom zasniva na iskorišćavanju povrtarskih biljaka. Utvrđeno je da obilna upotreba povrća predstavlja bitan faktor fiziološke ravnoteže ljudskog organizma. U tom smislu posebno je značajno delovanje vitaminskih i nekih drugih materija, zbog čega se povrće ne može zameniti drugim namernicama. Osnovni energetski sastojci povrća su ugljeni hidrati, belančevine i masti. Najveću rašitenost u povrću imaju ugljeni hidrati.Značaj povrća u ishrani i ekonomičnost u proizvodnji zahteva intezivnu i kvalitetnu proizvodnju ali i organizovano čuvanje povrća. Za uspešan proces čuvanja...
13. 02. 2026. | savetodavstvo i prilozi
Ovo je ekonomski najznačajnija štetočina kruške. Ona je monofag – hrani se isključivo na krušci. Godišnje ima 5 generacija generacija i više, a produkcija broja generacija zavisi od zdravstvenog stanja .To je štetočina intenzivne proizvodnje, u suprotnom u napuštenim zasadima nema ni kruškine buve.
Opširnije05. 02. 2026. | savetodavstvo i prilozi
![]() | ![]() | |
| Pyrenophora teres-prouz mrežaste pegavosti ječma | Rhynchosporium secalis –prouzrokovač sočivasta pegavosti ječma |
03. 02. 2026. | savetodavstvo i prilozi
Kada se završi prodaja sezonskog letnjeg cveća, počinju pripreme i radovi oko novih zasada tako da je to posao koji traje i cveta tokom cele godine. Nega cveća u plasteniku obuhvata redovno zalivanje (prilagođeno sezoni), prihranu, provetravanje, zaštitu od bolesti i štetočina (često preventivno), održavanje optimalne temperature (pomoću agril folije zimi), malčiranje (crnom folijom ili slamom) za vlagu i toplinu, okopavanje i vezivanje biljaka za oslonce. Ključ je u kontroli uslova - kao da je "mala beba", zahteva stalnu pažnju i prilagođavanje, od januara do proleća.
Opširnije
14. 01. 2026. | savetodavstvo i prilozi
Zemljišno-đubrevite smeše koje se pripremaju za gajenje rasada svojim fizičkim svojstvima i bogatim hranljivim sastojcima moraju pružiti optimalne uslove za razvoj biljaka imajući u vidu da ne smeju biti zaraženi izazivačima opasnih biljnih bolesti. Za pripremanje ovakvog supstrata koriste se razne komponente, i to:
Opširnije