

31. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Bosiljak je poreklom iz oblasti oko Sredozemnog mora, ali se gaji u evropskim i vanevropskim zemljama.Bosiljak se najviše gaji u Francuskoj i Italiji , dok je u našem regionu njegova proizvodnja trenutno zastupljena na manjim površinama . Poslednjih godina potražnja za ovom biljkom raste.
Opširnije
31. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Selen je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice štitonoša. Odlikuje se veoma jakim i razvijenim vretenastim korenom koji dostiže dužinu i preko 50 cm. U narodnoj medicini koren selena se koristi za lečenje probavnih smetnji. Listovi selena se koriste u domaćinstvu kao začin. Etarsko ulje ove biljke ima široku primenu u prehrambenoj industriji.
Opširnije
30. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Samonikli kantarion je veoma rasprostranjen u Srbiji. Ova rasprostranjena vrsta ne zahteva posebne uslove za uspevanje.Treba izbegavati suviše vlažne terene, kao i zasenjene površine. Zimske niske temperature dobro podnosi. U pogledu plodnosti nema velike zahteve za zemljištem. Pošto na zemljištu ostaje oko deset godina ne gaji se u plodoredu. Prilikom zasnivanja zasada važno je odabrati dobar predusev. Dobar predusev su okopavine jer ostavljaju zemljište čisto od korova, naročito višegodišnjih.
Opširnije
30. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Konvencionalnu poljoprivredu pod kojom se obično podrazumeva intenzivna poljoprivreda karakteriše težnja za postizanjem maksimalnih prinosa uz primenu svih savremenih sredstava kao što su mineralna đubriva, pesticidi, bioregulatori, i mehanizacija velikih učinaka. Svi ovi faktori mogu imati veliki negativan uticaj na životnu sredinu.Ovakav vid poljoprivredne proizvodnje se poslednjih decenija veoma diferencirao, zbog klimatskih, edafskih i najviše ekonomskih razloga.Ekstremni slucajevi konvencionalne poljoprivrede su npr. monokultura kao i gajenje životinja na veoma malom prostoru.
Opširnije
29. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Soja najbolje uspeva na dubokim,plodnim zemljištima dobrih fizičkih osobina, odnosno dobrog vodnog , vazdušnog i toplotnog režima. Najbolji prinosi soje ostvaruju se na černozemu, livadskom zemljištu kao i na dubokom aluvijalnom zemljištu. Soja se može uspešno gajiti i na smonicama i gajnjačama,ali se mora obratiti pažnja na kvalitetnu i blagovremenu osnovnu obradu zemljišta. Teška, zbijena, hladna i veoma vlažna zemljišta nisu pogodna za gajenje soje. Izrazito laka,rastresita zemljišta koja su veoma propusna i nedovoljno vlažna nepogodna su za proizvodnju soje. Najpovoljnija pH vrednost zemljišnog rastvora za proizvodnju...

29. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Iskorišćavanje zemljišta bez smene useva na istom polju nazivamo monokultura. Stalnom monokulturom zemljište se iscrpljuje, zakorovljava, nagomilavaju se biljne bolesti i štetočine, zemljište se jednostrano iskorišćava, prinosi useva počinju da opadaju. U ranijim vremenima iz svih ovih razloga zemljište se ostavljalo da se „odmara“ u obliku parloga ili ugara. Intenzivnom proizvodnjom, koja podrazumeva upotrebu velikih količina mineralnih đubriva, dubljom i učestalijom obradom, primenom pesticida i visokorodnih sorti i hibrida može se ostvariti velika...

04. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
U zaštićenom prostoru rotkvica se najčešće gaji u jesen i u proleće. Zbog kratke vegetacije veoma je pogodna za kontinuiranu proizvodnju. Rotkvica se može gajiti kao glavna kultura, kao predhodna ili naknadna, ili kao mešana kultura između salate, paradajza, paprike. U zaštićenom prostoru najčešće se gaje sorte kratke vegetacije (30-45 dana) pre svega okrugle sorte. Setva je uvek sukcesivna, svakih 5-10 dana, s tim da se u objektu održava niža temperatura (12-140 C danju i 4-80C noću). Za uspešnu proizvodnju rotkvica zahteva strukturna zemljišta i ima relativno male potrebe za...

04. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Salata je povrtarska vrsta koja može da se gaji tokom cele godine. Razlog ovome su mali biološki zahtevi salate za uslovima uspevanja, brz tempo rasta i razvića, visoka produkcija listova lisne rozete i glavice u kratkom vremenskom periodu. Na otvorenom polju gaji se kao jesenji, prolećni ili letnji usev, dok se u zaštićenom prostoru gaji kao jesenji, zimski i rani prolećni usev. U zimskoj plasteničkoj proizvodnji salata je najčešće gajena vrsta. Pored, kod nas najčešće gajene glavičaste salate, postoje i sledeći varijeteti: lisnata salata, salata za rezanje, rimska salata-marula i šparglast salata. Najčešće gajene glavičaste...
25. 11. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Radi smanjenja troškova u stočarskoj proizvodnji primena slame kao prostirke se može izbeći. Naime, da bi se proizveo čvrsti stajnjak, slama od njive do primene na proizvodnim površinama u obliku stajnjaka, mora proći kroz jedanaest i više radnih operacija.
Opširnije