
07. 10. 2026. | stočarstvo
Najbitniji faktori za uspešno zimovanje pčela su: dovoljna količina rezervne hrane, dovoljan broj pčela koje će zimovati u klubetu, utopljavanje i dobra ventilacija i mesto gde pčele neće biti uznemiravane. Pčelinja društva ne bi smele da dočekuju zimu s manje od 15 kg meda, pa prema tome treba obezbediti dovoljnu količinu hrane za iste. To na prvi pogled izgleda velika količina ali treba imati u vidu de krajem zime počinje negovanje novog legla i za tu namenu je potrebna veće količina hrane. Najbolje je da pčelinja društva zimuju na cvetnom medu, ali ako ga nema dovoljno, obavezna je prihrana sa kvalitetnim...

07. 10. 2026. | stočarstvo
Sve ono što ne usvoji organizam, a izlučuje se putem fecesa i urina, zajedno sa ostacima rasute hrane, prostirke, prašine i dr. čine stajnjak.Stajnjak je organsko kompleksno jedinjenje koje ima višestruku namenu, proizvodnju komposta, proizvodnju biogasa, kao i vredno organsko mineralno đubrivo.Ovakvo mineralno đubrivo služi za popravljanje, održavanje, kao i povećanje proizvodnih sposobnosti zemljišta. Sa stajnjakom treba postupati pravilno prilikom skladištenja, a isto tako i njegovom primenom.
Opširnije
07. 10. 2026. | stočarstvo
Velike količine stajnjaka u intenzinoj proizvodnji predstavlja problem za skladištenje stajnjaka na malom prostoru, kao i obezbediti potrebnu obradivu površinu gde će se upotrebiti isti. Najveći problem čini tečni stajnjak koji se sastoji od fecesa, mokraće, tehničke vode i svih drugih primesa koji se tu mogu naći. Rizici od zagađenja su veoma veliki, pa tako tečni stajnjak se mora propisno skladištiti , kako ne bi došlo do neželjenih posledica.
Opširnije
07. 10. 2026. | stočarstvo
Tokom predhodnih godina ,u našoj zemlji je bilo značajno smanjeno korišćenje stajnjaka, a forsirana je primena mineralnih đubriva.U proizvodnji biološki zdrave hrane, zabranjuje se korišćenje mineralnih đubriva, dok u ovakvoj proizvodnji organska prirodna đubriva zauzimaju značajno mesto. Stajnjak u biljnoj proizvodnji deluje dvojako i to: u ishrani bilja, kao i indirektno u poboljšanju zemljišne strukture. Povećanom upotrebom stajnjaka, rešava se problem nagomilavanja istog što direktno utiče na očuvanje životne sredine.
Opširnije
07. 10. 2026. | stočarstvo
Od domaćih kokošaka za odgajivače može biti zanimljivo, a za struku i privredu korisno, da se u malim jatima gaje i sačuvaju golovrata kokoška (gološijanka), somborska kapava (ćubasta), kosovski pevač i obična domaća kokoš (vrlo različitih spoljašnjih osobina). One su prilagođene skromnim uslovima držanja i ishrane, koji odlikuju tradicionalno ekstenzivno živinarstvo u našoj zemlji.
Opširnije
07. 10. 2026. | stočarstvo
Hibridne nosilje danas se isključivo koriste u savremenoj industrijskoj proizvodnji jaja za potrošnju, ali ih mogu koristiti i proizvođači jaja sa manjim jatima i u ekstenzivnom ili poluintenzivnom sistemu. Zajednička osobina hibridnih nosilja je da se one ne mogu reprodukovati, tj. njihovim razmnožavanjem se ne mogu dobiti nosilje istig spoljašnjeg izgleda i visokih proizvodnih sposobnosti
Opširnije
06. 10. 2026. | stočarstvo
Do zime je ostalo malo posla kao i vremena, a ako nisu završene popravke do sada, izvršiti ih ako to vreme dozvoljava.
Opširnije
05. 10. 2026. | stočarstvo
Svaki proizvođač pre početka proizvodnje jaja za potrošnju, treba da se odluči koje će kokoške odabrati, da li se opredeliti za domaće kokoške, neku inostranu rasu.
Opširnije
02. 10. 2026. | stočarstvo
Od lakih rasa za jaja (kokoške telesne mase 1,5 do 2 kg, koje nose jaja bele boje ljuske) u nas se mogu nabaviti: leghorn (najčešće beli varijetet), jarebičasta italijanka (varijetet leghorna jarebičaste, odnosno divlje boje) i minorka (najčešće crni varijetet). Od kombinovanih rasa za proizvodnju jaja mogu se naći rodajland (Rhode Island), najčešće crveni varijetet, njuhempšir (New Hampshire), svetlocrveni, smeđi varijetet, amrok (Amrock – graorasti varijetet plimutroka) , vajtrok (White Rock – beli varijetet plimutroka), australop (crni varijete orpingtona selekcionisan u Australiji na visoku nosivost),...
26. 06. 2026. | stočarstvo
Sve vrste i kategorije domaćih životinja imaju potrebu za optimalnom temperaturom staništa o čemu moramo voditi računa. Promenu optimalne temperature najteže podnose najmlađe kategorije (prasad, telad itd.), pa prema tome moramo voditi brigu o tom veoma značajnom faktoru. Pored temperature veoma je važna i vlaga kao i promaja, jer ne smemo zanemariti ventilaciju životnog prostora.
Opširnije