Proizvodnja prosa (Panicum miliaceum L.)

Zrno prosa upotrebljava se za ishranu domaćih životinja, naročito za ishranu peradi i ptica. Cela biljka može se koristiti za ishranu stoke u zelenom stanju ili sušena. Zrno se u industriji koristi za proizvodnju alkohola i pića a u poslednje vreme ima sve veći značaj u ishrani ljudi. Koren prosa građen je kao koren drugih žitarica – jedan primarni korenčić, koji se grana i ima puno žila i žilica.

Prodire u zemljište do 1 m dubine i dobre je usisne snage. Stabljika se sastoji od kolenca i internodija, obrasla je dlačicama i visoka 70 – 100 cm. List se sastoji od rukavca i liske koja je prekrivena dlačicama i šira od liski od ostalih žitarica. Na vrhu razvija metlicu, a grane i grančice završavaju klasićima u kojima se nalazi jedan plodni cvet. Plod je zrno s plevicama koje mu daju različitu boju, a bez njih je žute boje. Masa 1.000 zrna teži 4 do 8 grama, a hektorlitarska težina iznosi 70 – 75 kg. Dužina vegetacije je 60 – 120 dana.

Prosečne temperature tokom vegetacionog perioda moraju biti iznad 15 ºC jer se ispod jer se ispod te temperature  rast i razvoj prosa usporava. Povoljno je da u vreme vegetacije temperature budu iznad 20 – 25 ºC. Optimalna temperatura za klijanje iznosi oko 33 ºC. Proso je biljka kratkog dana, zahteva puno svetlosti, ne podnosi zasenjavanje. Najbolje uspeva na dubljim, plodnim i strukturnim zemljištima, slabo kisele do neutralne reakcije. Proso je dobra pretkultura za većinu drugih ratarskih kultura. U postrnoj setvi, proso se može sejati nakon svih ranih pretkultura (uljana repica, ječam, rani krompir, grašak, rane krmne kulture, pa čak i nakon pšenice. Setva se obavlja sejalicama u redove na razmak 10 -12 cm. Seje se oko 300 klijavih zrna na m2. Količina semena može se kretati oko 15 – 25 kg/ha. Dubina setve iznosi 2 do 4 cm. Obično i nejednako sazreva i osipa se.

Žetva se obavlja kombajnima pri kraju zrenja. U postrnoj setvi može se postići oko 3 t/ha zrna. Sušenje, spremanje i skladištenje semena obavlja se na isti način kao i za pšenicu. U suvom se stanju zrno može čuvati vrlo dugo jer se na njemu ne mogu razvijati plesni, što je bitno za čuvanje njegovog kvaliteta.

 

Autor: Danijela Žunić | Objavljeno: 23. 04. 2021. u kategoriji savetodavstvo i prilozi