Salata je povrtarska vrsta koja može da se gaji tokom cele godine. Razlog ovome su mali biološki zahtevi salate za uslovima uspevanja, brz tempo rasta i razvića, visoka produkcija listova lisne rozete i glavice u kratkom vremenskom periodu. Na otvorenom polju gaji se kao jesenji, prolećni ili letnji usev, dok se u zaštićenom prostoru gaji kao jesenji, zimski i rani prolećni usev. U zimskoj plasteničkoj proizvodnji salata je najčešće gajena vrsta. Pored, kod nas najčešće gajene glavičaste salate, postoje i sledeći varijeteti: lisnata salata, salata za rezanje, rimska salata-marula i šparglast salata. Najčešće gajene glavičaste salate dele se na: maslenke ili puterice-sa nežnom lisnom nervaturom i krustalnke ili ledenka sa jako izraženom nervaturom lista. Za uspešnu proizvodnju salate neophodno je ispoštovati nekoliko uslova.
Prvi, a možda i najvažniji uslov je izbor zdravog semena i odabir adekvatne sorte za određeni period. Znači koristiti sadni materijal od proizvođača i distributera koji su registrovani za ovu delatnost. Materijal mora da poseduje deklaraciju o kvalitetu i mora da odgovara normativima, u skladu sa Zakonom o semenu. Takođe, važan uslov uspešne proizvodnje je odabir adekvatane sorte. Ukoliko se prolećna sorta gaji zimi salata neće zaglavičiti i ukoliko se zimska sorta gaji u leto ili proleće veoma brzo će obrazovati cvetonosno stablo. Poznavanje uslova uspevanja je takođe važan preduslov uspešne proizvodnje.
Seme salate klija na 2-40C. Optimalna temperatura za nicanje je 12-150C. Temperaturna razlika između dana i noći ne bi trebalo da bude veća od 100C. Minimalna temperatura na kojoj salata obavlja fiziološke funkcije je 50C. Salata ima velike zahteve za svetlošću. Intenzitetu svetlosti u zaštićenom prostoru treba posvetiti posebnu pažnju. Ukoliko se gaji pri svetlost malog intenziteta salata formira rastresite, sitne i nekvalitetne glavice, a pri dužem danu javlja se ranije iscvetavanje. Greška je ukoliko se nedostatak svetlosti pokušava kompenzovati povećanjem temperature, tada se formiraju ne kvalitetne i rastresite glavice. U cilju dobijanja kvalitetanog i zdravog rasada mlade biljke treba negovati (zalivanje, provetravanje, zaštita od bolesti i štetočina, kaljenje). Za 4-6 nedelja rasad je spremana za rasađivanje. Kod proizvodnje zimske salate rasad obavezno mora proći period kaljenja provetravanjem i spuštanjem temerature. Sadnja se obavlja kada rasad ima razvijena tri prava lista. Broj biljaka po jedinici površine zavisi od sorte. Sorte koje formiraju veću glavicu i imaju veće listove rasađuju se na 25 x 25 ili 25 x 30 cm što je 14-16 biljaka/m2. Sitnije sorte sa manjom glavicom i listovima rasađuju se na 20 x 25 cm što daju 20 biljaka/m2.
Salata se bere u tehnološkoj zrelosti, kada je glavica elastična. Glavice se seku oštrim nožem neposredno ispod zadnjih listova a spoljni listovi se odstranjuju. Pakuje se u plitke letvarice, gajbe ili kutije. Na temperaturi od 10C i relativnoj vlažnosti vazduha od 90-95% može se čuvati 15-25 dana. Kvalitetom ambalaže i načinom pakovanja doprinosi se uspešnosti na tržištu.
Rokovi proizvodnje salate u zaštićenom prostoru
|
|
setva |
sadnja |
berba |
|
jesenja |
10VIII-10 IX |
1-30 IX |
5 X-20 XI |
|
Zimska(bez grejanja) |
10 IX-25 IX |
10-30 X |
15 XI-10 XII |
|
Zimska(sa grejanjem) |
10-20 XI |
15 XI-1 XII |
15 II-10 III |
|
Rano prolećna(bez grejanja) |
5-20 XI |
15 XII-5 I |
1 II-15 III |
|
Rano prolećna (sa grejanjem) |
1-15 XII |
15-30 I |
1-20 IV |
Autor: Olivera Sekulić | Objavljeno: 04. 12. 2025. u kategoriji savetodavstvo i prilozi
