
01. 02. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Temperatura – domaćim sortama šljiva najbolje odgovara umereno-kontinentalna klima sa srednje godišnjim temperaturama od 9-11ºC i srednje dnevnim temperaturama u toku leta od 18-20ºC. Za gajenje šljiva, najbitnija je srednja vegetaciona temperatura koja se u našim područjima kreće od 16-18ºC. U slučaju da je temperatura niža od 16ºC, plodovi kasnije zriju a ako je viša od 20ºC neophodno je izvršiti navodnjavanje. U toku zimskog perioda, šljiva može da izdrži i niske temperature do -19ºC s tim da područja u kojima se temperatura spušta do -30ºC su nepovoljna za gajenje...

08. 01. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Proizvodna 2024.god. pamtiće se po ekstremnoj suši na celoj teritoriji naše zemlje. Suša nastaje kao posledica klimatskih promena, koja negativno utiče na rast i razvoj biljaka, što dovodi do smanjenja prinosa. Kukuruz je kultura koja je otporna prema suši, ali pošto ima dug vegetacioni period, stvara veliku vegetativnu masu, daje visoke prinose troši i velike ukupne količine vode. U nedostatku vode, uspešno prebrodi sušu ali daje niže prinose.U koliko je vlažnost manja od 35% ,neće doći do oplodnje biljaka, što za posledicu ima pojavu tzv. „ krezubost klipa“. ...
30. 12. 2024. | savetodavstvo i prilozi
Poljoprivredna Stručna služba "Sombor" doo Sombor je i 2024. godine, kao i svake godine izvodila mikro i makro oglede na sopstveno oglednom polju na tri lokacije (Toplana, Gakovo i voćnjak u Karavukovu) kao i na parcelama kod poljoprivrednih preduzeća i poljoprivrednih proizvođača na području Zapadnobačkog okruga.
Opširnije18. 12. 2024. | savetodavstvo i prilozi
Sve dok se ostaci pesticida ne uklone sa ambalaže do nivoa od ispod 0,1% ona se kategoriše kao opasan otpad koji predstavlja potencijalni rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Zbog toga je veoma važno da se ostaci pesticida neposredno nakon upotrebe sredstva uklone sa ambalaže propisanim ispiranjem i da se ona nadalje bezbedno čuva i zbrine na propisani način.
Opširnije
01. 12. 2024. | savetodavstvo i prilozi
Matičnjak je lekovita i začinska biljka prijatnog mirisa koja pomalo podseća na nanu i limun. Od matičnjaka se koriste list i lisni izdanci, koji se u narodnoj medicini upotrebljavaju za smirenje, poboljšanje varenja i grčeve u stomaku kao i etarsko ulje koje se upotrebljava u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.Matičnjak je biljka visine oko 60-80cm sa dobro razvijenim korenom. Klimatski uslovi u Srbiji odgovaraju gajenju matičnjaka. Za uzgoj matičnjka najbolje odgovaraju plodna, rastresita zemljišta, neutralna do slabo kisele reakcije. Planinski uslovi, odnosno teška i jako vlažna zemljišta su veoma nepogodna za njeno...

01. 11. 2024. | savetodavstvo i prilozi
Đubrenje je jedan od osnovnih agrotehničkih mera u savremenoj proizvodnji trešnje. Cilj je povećanje prinosa, poboljšanje kvaliteta plodova kao i poravka fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta. U zavisnosti od strasti, potrebe za đubrenjem su različite. Mlada stabla zahtevaju dobru snabdevenost azotom i fosforom a količina azota treba da bude umerena i podešena prema bujnosti stabla. Odrasla stabla imaju potrebu da obnavljaju vegetaciju i da zadrže rodnost i kvalitet ploda. Koju količinu đubriva treba da unesemo, određujemo na osnovu utvrđene plodnosti zemljišta odnosno na osnovu odrađene agrohemijske analize zemljišta....
14. 10. 2024. | savetodavstvo i prilozi
Repičina lisna osa Athalia rosae je najvažnija štetočina uljane repice i u pojedinim godinama za kratko vreme pojede list i izazove golobrst. Ove štetočine najveće štete nanose uljanoj repici u ranijim fazama. Pagusenica je crnosiva, a posle zadnjeg presvlačenja žutozelena. Telo gusenice je pokriveno sitnim bradavicama.
Opširnije
27. 09. 2024. | savetodavstvo i prilozi
Dezinfekcija plastenika obično se obavlja tokom jeseni ili u rano proleće. Ona spada u red primarnih stvari koje će uticati na uspešnost proizvodnje rasada i kvalitet povrća koje se u njemu uzgaja. Dezinfekciju plastenika vršimo kada oberemo plodove i završimo sa proizvodnjom kultura.
Opširnije
26. 09. 2024. | savetodavstvo i prilozi
Planiranje ishrane biljaka u plastenicima i uopšte sistemima „kap po kap“ obavlja se na osnovu utvrđenih parametara. Poznato je koliko paradajz uzima hraniva po pojedinim fazama rasta i razvića u zavisnosti od perioda godine te se na osnovu toga pravi recept za ishranu, prema kojem u vodi za zalivanje treba da bude određena količina i odnos hranljivih elemenata. Zemljište je osnovni resurs o kome se najmanje brine. S aspekta ishrane biljaka važno je znati: sadržej hraniva (N,P,K), kakav je vazdušno-vodni režim, koliki je nivo organske materije, pH i nivo zaslanjenosti EC. Do tih podataka...