
30. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Konvencionalnu poljoprivredu pod kojom se obično podrazumeva intenzivna poljoprivreda karakteriše težnja za postizanjem maksimalnih prinosa uz primenu svih savremenih sredstava kao što su mineralna đubriva, pesticidi, bioregulatori, i mehanizacija velikih učinaka. Svi ovi faktori mogu imati veliki negativan uticaj na životnu sredinu.Ovakav vid poljoprivredne proizvodnje se poslednjih decenija veoma diferencirao, zbog klimatskih, edafskih i najviše ekonomskih razloga.Ekstremni slucajevi konvencionalne poljoprivrede su npr. monokultura kao i gajenje životinja na veoma malom prostoru.
Opširnije
29. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Soja najbolje uspeva na dubokim,plodnim zemljištima dobrih fizičkih osobina, odnosno dobrog vodnog , vazdušnog i toplotnog režima. Najbolji prinosi soje ostvaruju se na černozemu, livadskom zemljištu kao i na dubokom aluvijalnom zemljištu. Soja se može uspešno gajiti i na smonicama i gajnjačama,ali se mora obratiti pažnja na kvalitetnu i blagovremenu osnovnu obradu zemljišta. Teška, zbijena, hladna i veoma vlažna zemljišta nisu pogodna za gajenje soje. Izrazito laka,rastresita zemljišta koja su veoma propusna i nedovoljno vlažna nepogodna su za proizvodnju soje. Najpovoljnija pH vrednost zemljišnog rastvora za proizvodnju...

29. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Iskorišćavanje zemljišta bez smene useva na istom polju nazivamo monokultura. Stalnom monokulturom zemljište se iscrpljuje, zakorovljava, nagomilavaju se biljne bolesti i štetočine, zemljište se jednostrano iskorišćava, prinosi useva počinju da opadaju. U ranijim vremenima iz svih ovih razloga zemljište se ostavljalo da se „odmara“ u obliku parloga ili ugara. Intenzivnom proizvodnjom, koja podrazumeva upotrebu velikih količina mineralnih đubriva, dubljom i učestalijom obradom, primenom pesticida i visokorodnih sorti i hibrida može se ostvariti velika...

04. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
U zaštićenom prostoru rotkvica se najčešće gaji u jesen i u proleće. Zbog kratke vegetacije veoma je pogodna za kontinuiranu proizvodnju. Rotkvica se može gajiti kao glavna kultura, kao predhodna ili naknadna, ili kao mešana kultura između salate, paradajza, paprike. U zaštićenom prostoru najčešće se gaje sorte kratke vegetacije (30-45 dana) pre svega okrugle sorte. Setva je uvek sukcesivna, svakih 5-10 dana, s tim da se u objektu održava niža temperatura (12-140 C danju i 4-80C noću). Za uspešnu proizvodnju rotkvica zahteva strukturna zemljišta i ima relativno male potrebe za...

04. 12. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Salata je povrtarska vrsta koja može da se gaji tokom cele godine. Razlog ovome su mali biološki zahtevi salate za uslovima uspevanja, brz tempo rasta i razvića, visoka produkcija listova lisne rozete i glavice u kratkom vremenskom periodu. Na otvorenom polju gaji se kao jesenji, prolećni ili letnji usev, dok se u zaštićenom prostoru gaji kao jesenji, zimski i rani prolećni usev. U zimskoj plasteničkoj proizvodnji salata je najčešće gajena vrsta. Pored, kod nas najčešće gajene glavičaste salate, postoje i sledeći varijeteti: lisnata salata, salata za rezanje, rimska salata-marula i šparglast salata. Najčešće gajene glavičaste...
25. 11. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Radi smanjenja troškova u stočarskoj proizvodnji primena slame kao prostirke se može izbeći. Naime, da bi se proizveo čvrsti stajnjak, slama od njive do primene na proizvodnim površinama u obliku stajnjaka, mora proći kroz jedanaest i više radnih operacija.
Opširnije17. 11. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Zasadi koštičavog voća se trenutno nalaze u fenofazi od od početka obezbojavanja lišća do 70% opadanja lišća (BBCH 92-96). U fenofazi kada opadne do 70 % lisne mase proizvođačima se preporučuje jesenji tretman bakarnim preparatima koji za cilj ima dezinfekciju stabala i suzbijanje prezimljujućih formi patogena čime se smanjuje se infektivni potencijal prouzrokovača biljnih bolesti poput:
Opširnije17. 11. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Sa klimatskim promenama menjaju se i uslovi u kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja. Spoljašnje temperature i količina padavina su od presudnog značaja za razvoj biljaka. Kada je pšenica u pitanju bitno je da li je setva kasnija ili ranija zbog sve toplijih zima kojima smo izloženi. Ranija setva i topla zima su povoljne za razvoj cikada koje same po sebi nisu problem, ali one sisajući sokove iz pšenice na nju prenose viruse i bolesti i na taj način nanose štetu i umanjuju prinose. Čak iako je vaša njiva uredna i ako su vaše biljke zdrave, cikade se prenose sa komšijskih parcela, pa je teško izboriti se sa njima. Sa druge strane ni kasnija setva nije rešenje jer pšenica ima svoj vegetacijski ciklus koji traje određeni broj dana pa ako je pšenica kasno sejana neće imati dovoljan broj dana kako biste postigli očekivane prinose.
Opširnije17. 11. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Osnovni cilj čuvanja poljoprivrednih proizvoda je skladištenje proizvoda nakon berbe u takvim uslovima gde se zadržava njegov kvalitet i gde ne dolazi do gubitaka u težini. Šta je važno znati pre skladištenja: – koji poljoprivredni proizvodi se mogu skladištiti, – na koji način treba čuvati poljoprivredne proizvode koji se skladište -koliko dugo će trajati skladištenje tih proizvoda -koji su to optimalni uslovi za skladištenje i čuvanje proizvoda.
Opširnije
03. 10. 2025. | savetodavstvo i prilozi
Kvalitet i dužina čuvanja svežeg povrća u skladištu zavisi od kvalitetno obavljenog sortiranja i klasiranja. Mehaničke povrede utiču na kvalitet i dužinu čuvanja. Kod povređenih produkata povećavaju se gubici vode, povećava se enzimska aktivnost i osetljivost na infekcije i razvoj bolesti. ...